Naslovna

Veliki četvrtak je četvrtak u Velikom tjednu, posljednji dan korizme.
Toga dana navečer počinje Vazmeno trodnevlje (muka, smrt i uskrsnuće Kristovo). Na Veliki četvrtak do podne nema nigdje mise osim one koju predvodi biskup u koncelebraciji sa svećenicima iz cijele biskupije posvećuje sveta ulja. Na Veliki četvrtak navečer svaka župa slavi misu večere Gospodnje. Preporučuje se da u njoj sudjeluje što veći broj župljana, jer je to početak najsvetijih dana u godini.
Kad svećenik u misi zapjeva hvalospjev "Slava", svečano zazvone sva zvona koje se nakon toga ne oglašavaju ("zavežu") do mise vazmenog bdjenja na Veliku subotu.
Misno evanđelje govori o tome kako je Isus apostolima prao noge, kao primjer i poziv svim kršćanima na uzajamnu ljubav i služenje. Ovo pranje nogu se u mnogim crkvama i stvarno upriličuje te župnik pere noge dvanaestorici župljana.
Veliki četvrtak je također spomendan u koji je Isus ustanovio dva sakramenta: euharistiju (svetu misu) i svećenički red.

Liturgijsko slavlje
* Uvodni obredi: ulazna pjesma i pozdrav, pokajnički čin, molitva za oproštenje, Slava i zborna molitva
* Služba riječi: tri čitanja i propovijed
* Pranje nogu
* Euharistijska služba: priprava darova, euharistijska molitva i pričest
* Prijenos Svetotajstva
* Getsemanska ura: sat vremena šutnje i klanjanja pred Presvetim Sakramentom

Veliki petak je u mnogome zasebni dan crkvene godine.
Prvi je dan vazmenog trodnevlja, Kristov smrtni dan i odvajkada dan posta i nemrsa. To je jedini dan u godini kada "nigdje nema svete mise", ali je u crkvama posebno liturgijsko spomen-zborovanje poslije podne.
Tri su dijela tih obreda: služba riječi, klanjanje križu i sveta pričest. Bogoslužje počinje u tišini: pred oltarom svećenik klekne ili se prostre ničice. Svi jedno vrijeme provedu u tihoj molitvi. Služba riječi donosi nekoliko odabranih odlomaka Svetoga pisma. Evanđelje, koje se čita ili pjeva, je Muka po Ivanu. Poslije homilije (propovijedi) slijedi sveopća molitva vrlo stara oblika, iz 4. stoljeća.

Slijedi klanjanje križu koje potječe iz Jeruzalema: poslužnici donose prekriveni križ koji se u tri stupnja razotkriva. Kod svakog stupnja pjeva se "Evo drvo Križa..." i odgovor zajednice "Dođite, poklonimo se!". Pred oltarom slijedi klanjanje križu, vjernici dolaze pojedinačno poljubiti križ. Za to vrijeme pjevaju se poznati "prijekori" i druge prikladne pjesme.
Posljednji dio obreda je pričest.
Budući da na Veliki petak do podne nema nikakvih obreda, u mnogim je crkvama tradicionalni i vrlo posjećeni pučki križni put.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmljišljajući o Isusovoj muci. Post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.

Bogoslužje
* Služba riječi: čitanja iz Starog i Novog zavjeta, pjesme između čitanja, evanđelje, kratka propovijed i sveopća (vjernička molitva)
* Klanjanje križu
* Pričest

Strana1Strana2Strana3Strana4